Frama
FRAMA je kratica za zajednicu, tj. bratstvo mladih koje se naziva Franjevačka mladež. Dakle, kako je navedeno u čl. 1. statuta Frame, ona je »bratstvo mladih katolika koji se osjećaju pozvanima od Duha Svetoga da žive Evanđelje u bratstvu, u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda«.
Odatle i naziv „franjevačka“ jer Frama djeluje u sklopu velike franjevačke obitelji. Pojam „mladež“ obuhvaća mlade ljude u razdoblju od 14. do 30. godine života, koji su odlučili dublje zaviriti u svoj život, tražiti smisao svojega postojanja i usmjeriti svoj način života prema pravim vrijednostima, prepuštajući „kormilo“ Bogu uz pomoć franjevačke obitelji. Vrlo često framaši, po odlasku iz Frame, nastavljaju produbljivati svoj put kroz život u Franjevačkom svjetovnom redu (OFS).
Sami počeci osnivanja ovakvog bratstva sežu 30-ak godina unatrag kada je u Italiji osnovana GIFRA (Gioventu Francescana). Kako se Bog uvijek pobrine za širenje onoga što je dobro, tako je i ta mala zajednica sve više rasla i širila se po svijetu. Svako mjesno bratstvo nosi sa sobom svoju posebnost i karizmu, no ono što je svima zajedničko jest poziv Duha Svetoga da se živi kršćanskim životom u bratstvu, nasljedujući sv. Franju prema njegovom posebnom poslanju – „Idi i popravi moju Crkvu!“ U provinciji Bosni Srebrenoj djeluje oko 1600 članova Frame u oko 30 bratstava i desetak novih koja su u osnivanju.
Frama nije samo skup mladih već obitelj, braća i sestre koji djeluju u zajedništvu s Bogom Ocem. Okupljaju se najmanje jednom tjedno na susretima razrađujući neku temu za koju se bratstvo odlučilo. Teme se nastoje povezati sa životom sv. Franje i, produbljene kroz Evanđelja, životom mladih današnjice i današnjim svijetom. Teme uglavnom pripremaju framaši animatori po dogovoru i nastoje tokom susreta animirati čitavo bratstvo na aktivno sudjelovanje i razradu teme. Svi susreti su uvijek obogaćeni duhovnim pjesmama i molitvom. Osim tjednih susreta, na Frami postoje i razne druge aktivnosti i sekcije kroz koje se mladi mogu ostvariti prema svojim karizmama: liturgijska, karitativna, glazbena, dramska, sportska, kreativna, medijska i ekološka. Od većih projekata Frame mogu se izdvojiti sljedeći: Framafest, Franjevački hod, Sportski susret Frame, Dan ekologije, Škola animatora i Framin.
Ono što Framu čini posebnom jesu obećanja koja framaši obnavljaju svake godine kao vanjski znak pred Bogom i Crkvom. Ta su obećanja njihov odgovor na poziv Duha Svetoga da žele kroz idućih godinu dana živjeti Evanđelje i služiti svom bratstvu po primjeru sv. Franje.
Da bi pojedini framaš otkrio svoj poziv i odlučio želi li dati obećanja, treba provesti određeno vrijeme u Frami. Po samom dolasku svaki se Framaš upoznaje s djelovanjem bratstva kroz tjedne susrete, akcije i druženja (razdoblje inicijacije), te se smatra „simpatizerom“ Frame. Ako prepozna svoj poziv i izrazi želju za pripadnošću bratstvu, biva primljen u Framu. Tada kao „primljenik“ prelazi u dublje upoznavanje sa životom bratstva i životom sv. Franje kroz razdoblje formacije kada se priprema za davanje obećanja. Nakon obreda „obećanja“ postaje „obećanik“ ili tzv. „punopravni framaš“ kada može biti odabran za pojedinu službu u bratstvu.
Kao i svaka ozbiljnija skupina, i Frama ima svoju organizacijsku strukturu, koja usmjerava Framu u njenom daljnjem razvitku i produbljivanju. Najviša tijela Frame su Nacionalna skupština i Nacionalno vijeće. Svako područno bratstvo ima svoje područno vijeće koje koordinira rad mjesnih vijeća svake Frame. Vijeće se sastoji od pet punopravnih članova i duhovnog asistenta (svećenika-fratra), koje su njihova braća i sestre odabrali. Službe vijeća u bratstvu čine predsjednik, potpredsjednik, voditelj formacije, tajnik i blagajnik. Oni svake godine, ovisno o razini, organiziraju nacionalne i područne susrete, duhovne kapitule, škole animatora, hod franjevačke mladeži i druge projekte te redovito održavaju skupštine.
